price o Stocu,

Stolac se nalazi u istocnoj Hercegovini. Smjesten je u podnozju srednjevjekovnog grada Vidoski i cestovnim je saobracajem povezan, preko Dubrava i Domanovica, sa Capljinom i Mostarom, preko Ljubinja i Popova Polja s Trebinjem i Dubrovnikom i preko Dabarskog polja s Nevesinjem, Gackom i Bilecem.
Tvrdjava u Stocu locirana je na jednom obronku brda Stolacki grad, nedaleko od lijeve obale rijeke Bregave, gdje joj se rusevine i danas vide. U izvorima od pocetka proslog stoljeca spominje se pod imenom Vidoski, a ovo ime dobila je po rijeci Videstici ili Vidovoj rijeci koja se danas zova Bregava. Sjevernji manji dio Stolackog polja, kojim tece rijeka Radimlja, zove se opet Vidovo polje.
Vidoski se prvi put u izvorima spominje 18. februara 1444. godine kao grad u zemlji Hercega Stjepana. Turci su ga zauzeli ubrzo poslije 1465. godine i u njihovoj vlasti je ostao sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Iz jedne bibliografske biljeske saznajemo da je tvrdjava Vidoski u vilajetu Hercegovini bila 1593. godine rusevna (harab). U Memibegovica opisu Bosanskog pasaluka i Putopisu Evlije Celebije nema spomena gradu u Stocu, sto znaci da je on polovinom 17. stoljeca bio zapusten i nenaseljen. Turci su ga obnovili nakon mira u Karlovcima 1699. godine zbog cestih napada uskoka iz Dalmacije koji su, narocito za vrijeme kandijskog rata 1645. do 1699. godine, u manjim cetama dolazili do Stoca, pljackali sve do cega bi dosli i u zarobljenistvo odvodili sve muslimane koje bi zive uhvatili. Prilikom obnove grada pocetkom 18. stoljeca Turci su ovdje sagradili sedam cetvrtastih kula spojenih do dva metra debelim zidovima, zatim kulu za municiju (barutanu, dzebhanu), dzamiju, deset catrnja (cisterni) za vodu i niz stambenih zgrada. Ovdje su stanovali: dizdari, kapetani, posadnici tvrdjave i njihove porodice. U grad se moze uci samo s istocne strane do koga iz centra mjesta vodi uski serpentinasti put. Ovo je sve do pocetka proslog stoljeca bio najprostraniji grad u Herecegovini. Naselje Stolac je suburbium grada Vidoski.
Kad je pocela i kako je tekla islamizacija u Stocu i okolini pouzdano se nista ne zna. Godine 1519. sagradjena je prva dzamija u Stocu koja je, poslije Sinan-pasine u Mostaru i sultan-Bajezidove u Nevesinju, najstarija islamska sakralna ustanova u Hercegovini. Ova cinjenica jasno govori da je u Stocu pocetkom 16. stoljeca zivjela manja muslimanska zajednica koja je bila sastavljena od doseljenih osvajaca – janjicara i spahija, ali se ne zna da li su oni bili domaci ljudi ili stranci (Turci). Na ovom podrucju su u predtursko doba zivjeli bogumili, sto svjedoce brojni srednjovjekovni stecci kojih i danas u ovom kraju ima na vise mjesta. Historijski je utvrdjeno da su bogumili dragovoljno i bez icije prisile prelazili na islam. To potvrdjuju i neka muslimanska prezimena iz stolackog kraja koja su krscanskog porijekla: Ivankovic, Obradovic, Tomic.
Hivzija Hasanefendic, Muslimanska bastina u istocnoj Hercegovini, El Kalem